Ivan Gundulić - Osman

Ivan Gundulić - Osman

Bilješke o piscu:
Ivan Gundulić rodio se 1589. godine u Dubrovniku, gdje je i umro 1638. godine. Bio je član jedne od najstarijih i najuglednijih vlastelinskih obitelji u Dubrovniku. Školovao se isključivo u svojem rodnom gradu, tj. u Dubrovniku, jer su u to vrijeme u Dubrovniku počeli djelovati isusovci, koji su bili borbeni nosioci ideja katoličke obnove. Obavljao je različite dužnosti u državnoj upravi, i to kao član Velikog vijeća, Vijeća umoljenih (senat) i Malog vijeća (vlada).

Književnim radom Gundulić se bavio tijekom cijelog života. Nakon mladenačkih ljubavnih i melodramskih književnih ostvarenja, u zrelim se godinama priklonio "ozrelijim" temama i problemima. Rezultat takve pjesnikove orijentacije bila su njegova tri najvažnija dijela: Dubravka (1628.) - pastirska drama, Suze sina razmetnoga (1621.) – refleksivna poema, te Osman (1621. – 1638.) - ep. Ta tri djela su vrhunska ostvarenja u hrvatskoj književnosti, te su istovremeno i na razini suvremenih dostignuća u književnosti europskog baroka.

Kratki sadržaj:
Pod vodstvom Osmana 1621. godine bila je poražena turska vojska u bici kod Hoćima. Za tu je pobjedu bio zaslužan kraljević Vladislav. Nakon tog poraza Osman je pobjegao natrag na Istok, da bi prikupio snažnu vojsku da ponovo osvoji Zapad.

Kada se vrato kući, dogovara se sa savjetnicima o potrebi nasljednika (o ženidbi) te o sklopi mir sa Poljskom u svrhu skupljanja nove vojske. Na pregovore je u Poljsku poslao Ali-pašu. Kazlar - aga je dobio zadatak da ide tražiti Osmanu žene, te je tako otišao u Smederevo i oteo lijepu Sunčanicu ocu.

Sokolica je bila turska junakinja koja je obećala da se više neće boriti protiv kršćana te se vratila u Carigrad kod Osmana, jer je bila jako zaljubljena u njega i tako spriječila brak Osman s Sunčanicom.

Na kraju je u Carigradu izbila pobuna, koju su vješti iskoristili za svrgavanje Osmana i ponovnog dolaska na vlast sultana Mustafe. Osman je na kraju bio zadavljen.

Analiza djela:
Osman je barokni ep u dvadeset pjevanja od kojih je četrnaesto i petnaesto pjevanje izgubljeno. U 19. st. Ivan Mažuranić je vrlo dobro nadomjestio ova dva pjevanja, tako da je danas ono cijelo. Mažuranić je odlično nadopunio Gundulićevo dijelo zbog njegovog dobrog poznavanja Gundulićeva načina pisanja. Gotovo je nemoguće prepoznati
da su djelo pisala dva različita autora. Osman je ponegdje lirski oblikovan osjećajima likova, ali ipak najveću težnju daje na epski stil.

Pri nastanku ovog djela Gundulić je zapravo htio prevesti Tassov
"Oslobođeni Jeruzalem”, ali je potaknut stvarnim događajima, bitkom kod Hoćina 1621. godine, napisao povijesni ep. Odstupao je od povijesne teme uvodeći i druge likove koji ne pripadaju tom događaju.

Sljedećim stihovima Gundulić prikazuje ljudsku oholost i promjenjivost sreće. S napomenom da što se više uzdižemo, to ćemo i dublje pasti.

"...Ah, čijem si se zahvalila,
tašta ljudska oholosti?
Sve što više stereš krila,
sve ćeš paka niže pasti."

Gundulićev način izražavanja je aforističan i za sva vremena istinit, jer piše paralelama. Stih je pisan u osmercu, rimovan parnom rimom - abab rimom. Djelo je pisano dubrovačkom štokavštinom s nekim elementima čakavštine; pretežno prevladava ijekavica, ali i malo ikavice.

Po uzoru na Tassa Gundulić je u djelo ubacio i romantično – viteške epizode. Otmica Sunčanice pisana je lirskim i emotivnim tonovima - ljubav oca prema kćerci i bol za njenim gubitkom.

Ideja:
U djelu se ističu ideje o relativnosti i prolaznosti života. Djelo je napisano u kontrastima (lijepo - ružno - Europa - Turci, Kršćanstvo - Islam - dobro - zlo).

Strah za Dubrovnik:
U djelu "Osman" Ivan Gundulić prikazuje opasnost za svoj Dubrovnik od Tuaraka i Mlečana, a to možemo viditi kroz suprotnosti između kršćanstva i islama. Pošto se otkrićem Amerike konkurencija za prevlast nad morskom trgovinom u mediteranskom moru povećala, Gundulić strahuje za Dubrovnik zbog konkurencije Venecije u tom pogledu.

Zaključak:
Gundulić u svom djelu vješto isprepleće formu i sadržaj, bira izraze koji mi ponekad nisu bili i najrazumljiviji. Teme njegovih djela su stvarne, životne, a autor je inspiriran izrazom narodne poezije.